Take a fresh look at your lifestyle.

NJEMAČKA: Ostavljate sitni novac na blagajni u znak zahvalnosti blagajnici? Nemojte, evo kome zapravo taj novac ide

895

Previše sitnog novca smeta mnogim kupcima. Na blagajni stoga rado “doniraju” manje iznose. Ali kome i gdje zapravo odlazi taj novac?

Kada pri kupovini iznos na računu završi na 99 ili 98 centi, mnogi kupci kažu “U redu je!”. Neki čak zaokružuju i do 50 centi.

Svi pretpostavljaju da će preplaćeni novac dobro doći blagajnicama ili završiti u njihovim kasicama za kavu. Međutim, nije tako!

Zaposlenici koji rade na blagajni te upravljaju i nadziru blagajnu moraju osigurati ispravno upravljanje gotovinom. Na to su dužni ugovorom o radu.

Ako postoji mala razlika, dio manjka obično se oduzima od isplate manjka koju plaćate uz svoju plaću.

Odgovarajući propisi navedeni su u tzv. ugovoru o nedostatku koji se prilaže uz ugovor o radu.

A upravo je u tom ugovoru regulirano i da se pozitivan manjak, odnosno višak novca na blagajni, mora predati poslodavcu.

Potonji onda u svom računovodstvu plus vodi pod “Ostali prihodi, neredoviti”. Napojnica ne ide zaposlenicima, nego tvrtki.

Nasuprot tome, uslužni radnici kao što su konobari, frizeri, majstori, pa čak i poštari smiju primati napojnice u određenoj mjeri.

Čak ni u privatnim pekarnicama ili mesnicama davanje napojnice često nije problem.

Na upit t-onlinea, zaposlenici u drogerijama rekli su da ni oni ne smiju primati napojnice te da su razliku morali predati tvrtki ako im se pojavi višak na blagajni.

Zašto je to tako ?

Sudska praksa kaže da zaposlenici ne smiju sa sobom nositi (vlastiti) novac kada obavljaju poslove blagajnika, ostavljati ga u bilo kojem obliku pokraj blagajne ili općenito dok rade. Iz tog razloga većina zaposlenika stavlja višak isplata ili napojnica izravno u blagajnu.

Ako blagajnik ipak uzme višak novaca sa sobom, može ga se optužiti za dvije stvari: korupciju – odnosno davanje povlaštenog tretmana kupcima, primjerice odobravanjem posebnog popusta, pri čemu blagajnici kao zahvalu dobivaju napojnicu.

Ili nepravilno vođenje blagajne – primjerice, uzimanje iznosa novca iz blagajne koji još nije odbijen od naknade za manjak ili stavljanje previše novca u blagajnu kako bi se iz predostrožnosti nadoknadile eventualne razlike i kako bi se izbjegle posljedice po zakonu o radu.

Blagajnici također ne smiju primati božićne darove ili male darove općenito – poput čokolade kao znak male zahvale. Jer i tada se inače mogu optužiti za primanje mita.

U nekim slučajevima također nije jasno jesu li artikl stvarno dobili na dar ili su ga možda sami uzeli s police – i ponovno ispisali račun kupcu kao dokaz kupnje.

Ako želite usrećiti zaposlenike supermarketa i diskonta, trebali biste biti ljubazni i strpljivi s njima. Darove, primjerice za Božić, dobro zamotane možete predati na šalteru informacija.